Nelson za N1: Uništavanjem USAID-a platili smo ogromnu cijenu, na djelu je 'orbanizacija' Amerike

On je iznio jedno od najoštrijih i najotvorenijih svjedočenja o dubokim promjenama koje su zahvatile američku vanjsku politiku, demokratiju i odnos prema ljudskim pravima, upozorivši da se Sjedinjene Države povlače iz uloge globalnog nosioca demokratskih vrijednosti, dok Evropa, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ulazi u period u kojem se mora osloniti prije svega na vlastite kapacitete.

Nelson, koji je Bosnu i Hercegovinu upoznao kako kroz diplomatiju, tako i kroz svakodnevni kontakt s građanima, posebno je naglasio paradoks savremenog američkog društva: zemlja koja je izgrađena na ideji raznolikosti danas vodi, kako kaže, “rat protiv raznolikosti”.

“Kao unuku imigranata, teško mi je shvatiti rat protiv raznolikosti”

Govoreći o kulturnim i ideološkim sukobima u savremenoj Americi, Nelson je istakao da mu je, lično i vrijednosno, teško prihvatiti smjer u kojem ide dio američke politike.

“Što se tiče rata prema raznolikosti u Americi, to mi je, kao unuku imigranata, teško shvatiti. Mislim da ovu agendu gura manjina, a implementacija je jako bolna. Ova borba u Americi ugrožava naše osnovne snage”, rekao je Nelson.

Posebno ga zabrinjava, kako navodi, ideološki povratak nostalgiji za nacionalizmom, koji vidi ugrađen u dokumente poput Strategije nacionalne sigurnosti.

“Jedna od stvari koja me uznemirava u vezi sa Strategijom nacionalne sigurnosti je nostalgija za 19. i 20. stoljećem, kada je dominirao nacionalizam. Taj period u Evropi bio je obilježen nacionalizmom koji je prouzrokovao ratove, posebno na Balkanu”, upozorio je.

Bosna i Hercegovina kao lekcija Americi

U jednom od najsnažnijih dijelova razgovora, Nelson je iznio tezu koja rijetko dolazi iz američkih diplomatskih krugova: da Sjedinjene Države danas imaju šta naučiti od Bosne i Hercegovine.

Kao trajni podsjetnik na cijenu rata, Nelson je naveo i duboke društvene rascjepe koji su i danas prisutni.

“Iz rata 90-ih imamo velike lekcije. Još uvijek imamo podjele koje su rezultat tog rata, kao što su dvije škole pod jednim krovom. Ali u mom iskustvu s građanima BiH, mogu reći da oni cijene identitet, ali znaju i koliko je važno živjeti sa susjedima bilo kojeg identiteta", rekao je za N1.

Izolacionizam i povlačenje iz ljudskih prava

Jedan od centralnih dijelova Nelsonovog odgovora odnosio se na principe Trumpove administracije, koje vidi kao ozbiljan raskid s dosadašnjom američkom ulogom u svijetu.

“Principi Trumpove administracije istaknuti su u Strategiji nacionalne sigurnosti. Ondje se poziva da Amerika manje učestvuje, da se izoluje i da mora afirmirati novu ulogu, ne kao prijatelja koji pomaže, već kao neprijatelja kojeg se plašite", naglasio je on.

Takav zaokret, kaže Nelson, duboko ga uznemirava ne samo kao diplomatu, nego i kao građanina.

Posebno alarmantnim smatra izostanak ljudskih prava iz strateških dokumenata.

“Zabrinjavajuće je da ovaj dokument ne spominje ljudska prava, nego naglašava povlačenje SAD-a kao šampiona demokratije. To je, po mom mišljenju, nagovještaj povlačenja sa svjetske scene kao modela demokratije", pojasnio je.

USAID, Kina i slabljenje američkih kapaciteta

Nelson je izrazio duboko razočaranje načinom na koji su, kako kaže, decenijama građeni kapaciteti američke razvojne pomoći praktično uništeni.

“Platili smo veliku cijenu uništavajući ekspertizu, znanje i kapacitete koje smo razvijali decenijama kroz USAID.”

Govoreći o Bosni i Hercegovini, istakao je da su američka ulaganja bila pažljivo planirana i uspješna, dodavši da "danas SAD više nemaju kapacitet.”

U vakuumu koji ostaje, upozorava, drugi akteri već djeluju.

“Rusija ne nudi ekonomsku pomoć jer je relativno siromašna zemlja, ali Kina radi naporno da ponudi investicije, često na jednostranim uvjetima, s ciljem proširenja svog utjecaja. Ruke Sjedinjenih Američkih Država sada su vezane", istakao je bivši američki ambasador.

Evropa mora preuzeti odgovornost

Jedna od ključnih poruka odnosi se na Evropu, koju vidi kao čuvara ideala koje su Sjedinjene Države pomogle razviti, ali koje sada same napuštaju.

“Svi građani koji cijene demokratiju više ne mogu računati na Sjedinjene Države da zaštite demokratiju i da se bore za nju. Moraju se sami braniti. Za Evropu je ovo veliki izazov.”

Podsjeća da su demokratski ideali koji su oblikovali Ameriku zapravo potekli iz Evrope.

“Ti ideali su čvrsto ukorijenjeni u Evropi i, kad mogu, zagovaram da se oni nastave njegovati ovdje. Nažalost, Sjedinjene Države se sada povlače i to nam neće donijeti napredak", kazao je.

Demokratija u Americi i strah od ‘orbanizacije’

Na kraju, Nelson se osvrnuo i na unutrašnje stanje američke demokratije, ne krijući razočaranje.

“Razočaran sam (ne)sposobnošću naših institucija da se odupru orbanizaciji Amerike. Imali smo mnogo slabljenja demokratije.”

Ipak, vidi i određene razloge za oprezni optimizam.

“Ono što me ohrabruje jeste da nismo vidjeli pokušaj proglašavanja izbora nevažećim. Nadam se izborima 2026. godine i visokom nivou učešća, jer je nizak odziv 2024. omogućio pobjedu predsjednika Trumpa", zaključio je.

Eric Nelson je dužnost ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini obavljao od 2019. do 2022. godine, nakon što ga je na tu poziciju lično imenovao tadašnji američki predsjednik Donald Trump. Tokom svog mandata bio je aktivno uključen u diplomatske procese koji su doveli do Mostarskog sporazuma i održavanja lokalnih izbora u Mostaru nakon višegodišnje blokade.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad